Misterija ledene rupe: Nestala, pa se pojavila nakon 12 godina (VIDEO)

Klimatske promjene donose mnoge i često nepredvidive posljedice koje povremeno dospiju u javnost i zbog mnogih teorija zavjera

Tajanstvena rupa na Antarktici potaknula je mnoštvo nagađanja, a teretičari zavjera raspravljaju je li riječ o tajnoj vojnoj bazi ili dokazima postojanja drevne civilizacije.

Porijeklo bizarnog ulaza na Antarktiku ostaje neobjašnjeno nakon što se ‘pećina’ iznenada pojavila 2007. godine – prije nego što je nestala s Google Mapsa šest mjeseci kasnije, da bi se 12 godina kasnije opet pojavila. Teorije zavjere YouTube kanal ThirdPhaseFromTheMoon otkrio je misteriozni fenomen.

U videu je pisalo: “Otkrivena ogromna rupa u blizini Antarktika! Tajna skrivena baza?”

Slika dolazi s ostrva Greenwich, jednog od ostrvca u blizini Antarktike.

Blake Cousins, koji vodi spomenuti kanal za teorije zavjera, sugerisao je da bizarni snimci mogu dokazati da je to “ulaz u šuplju Zemlju napokon razotkriven na Google Kartama”.

Šuplja Zemlja jedna je od teorija zavjera koja kaže da je naša planeta zapravo šuplja, a ne, kako nauka kaže, ispunjena lavom i čvrstom jezgrom od metala.

U videu koji je i otkrio rupu, satelitske snimke nastale 2007. godine prikazuju misterioznu pećinu, ali šest mjeseci kasnije “ona više ne postoji” na karti.

Pećina je u to vrijeme navodno bila visoka 22 metra, a široka 75 metara. Prema tvrdnjama autora snimke, to znači da bi pećina “mogla potencijalno sakrivati stotine, ako ne i hiljade ljudi”.

Blake Cousins je ​​rekao: “Za nekoliko mjeseci, ovo je suludo. Šta se događa? Može li to biti prirodni fenomen, poput snježne lavine, koji je prekrivao pećinu?”

Takođe se pitao mogu li klimatske promjene rastopiti led oko pećine i “otkriti tajne”.

Osim toga ​​ukazao je na neobičnu strukturu koja je vodila do navodne pećine, a malo je podsjećala na stepenice.

Rekao je: “Izgleda kao da se u pećinu ulazi stubištem. Dovoljno je veliko da svemirske letjelice i leteći tanjiri ili čak i vojjna oprema mogu uletjeti u ovako velik otvor.

Je li ovo vojna baza? Nešto što je stvorio čovjek? Nema naznaka da je ovo vrtača. Teoretičari zavjera vrlo vjerovatno i ovog puta potpuno griješe.”

Čak i u komentarima ispod videa nude se logična objašnjenja fenomena.

“Izgleda da je riječ o oticanju otopljenog leda ispod ledenjaka. Slične pojave možete vidjeti i na Sjevernoj ledenoj kapi. Pogledajte trag do vode. Izgleda kao erozija.”

Klimatske promjene i otapanje glečera redovno dovode do neobičnih otkrića pa ne bi bilo neobično da je i ovdje riječ o nečemu potpuno benignom. Podsjetimo ovdje na istraživanje australskih naučnika koji su otkrili velika podvodna jezera ispod najvećeg glečera na Antarktici. Otkrili su ih nakon postavljanja malog eksploziva na dubinu dva metra ispod površine.

Glaciolog Ben Galton-Fenzi iz Australian Antarctic Division kaže kako je to istraživanje bilo važno zbog toga što bi moglo pomoći naučnicima da predvide kako bi otapanje glečera na Antarktici moglo promijeniti svjetske okeane.

Glečer Totten je dug 120 kilometara i širok 30 kilometara, sa oko dva kilometra debljine. Njegovo otapanje ima potencijal da morsku razinu podigne za oko sedam metara, piše The Guardian.

“Eksplozija je za nas zapravo bila izvor zvuka, i pomoću nje smo čuli kako zvukovi odzvanjanju u ledu. Stavili smo mikrofone duž površine glečera kako bi čuli taj zvuk koji odzvanja i dobili utisak o tome što leži ispod leda”, objašnjava.

Dodaje i kako brzina kojom ledenjaci putuju zavisi zapravo o tome preko čega putuju.

“Ako je neko stjenovito tlo ispod glečera, kretat će se sporije, no ako je ispod njega voda, bit će puno brži”, objašnjava.

Najavio je kako je njihov sljedeći korak izbušiti rupu kako bi mogli uzeti uzorak iz tog jezera, no pitanje je kako će to napraviti s obzirom da im nije osigurano finansiranje za buduća istraživanja.

“To je najveći problem koji nas očekuje tokom sljedećih decenija, i onaj na kojeg ćemo trebati dobiti odgovor. Nisam samo jedan naučnik koji traži lovu … Imam djecu, od šest i osam godina, i klimatske promjene prijetnja su njima”, ističe.

Naučnici bazirani u istraživačkoj stanici Casey bili su među 550 članova ekspedicije koji su putovali s australskim Antarktičkim programom, radeći na više od 56 projekata.

Izvor: express.24sata.hr