Vatikan ispod zemlje sakriva najveće skandale u istoriji
Sakriveni vatikanski arhivi skrivaju vijekovima stare dokumente koji bi mogli imati velik uticaj na svjetsku istoriju
Vatikanski tajni arhiv vjerovatno su jedno najtajanstvenijih mjesta na svijetu. Sam arhiv posljednji je dom nekima od najvažnijih dokumenata evropske istorije, a samo odabrani imaju pristup dokumentima. Dio arhiva nedostupan je čak i papi! Vatikanski arhiv pravi je lavirint hodnika i polica s knjigama koji se proteže ispod dvorišta Pigna u sklopu Vatikanskog muzeja. Milioni dokumenata o crkvenoj istoriji i crkvenim poslovima sakriveni su ispod slojeva betona.
Strogo čuvane tajne
Vijekovima je vrijedila tradicija strogog čuvanja svih spisa, a tek 1881. godine je samo jedan dio arhiva otvoren istraživačima. Međutim, čak i istraživači koji dobiju pristup, oko 1.000 naučnika svake godine, ne mogu slobodno razgledavati sve dokumente. Moraju tražiti tačno određeni dokument i čuvari arhiva im onda daju baš taj dokument i niti jedan drugi.
Određeni dokumenti i spisi dostupni su javnosti, ali kao i oko svake druge tajne arhive, brojne teorije zavjera vrte se i oko Vatikana. Zbog mreže tajnovitosti oko arhiva, ne postoje dokazi da su objavljeni dokumenti reprezentativni primjer sakrivenih spisa ispod Vatikana. Neke teorije zavjera govore da Vatikan sakriva dokumente koji negiraju postojanje Isusa Krista, dokaze o postojanju vanzemaljaca, pa čak i tačnu lokaciju Svetog grala.
Ekskomunikacija Martina Luthera
Na stranu brojne teorije zavjera i gotovo nevjerovatne priče o spisima u hladnim hodnicima ispod Vatikana, objavljeni dokumenti gotovo su jednako zanimljivi. Na prije nekoliko godina održanoj izložbi vatikanskih dokumenata Lux Arcana prvi put je javnosti predstavljena izvorna proklamacija o ekskomunikaciji Martina Luthera. Papa Leo X 3. januara 1521. godine napisao je bulu Decet Romanum Pontificem u kojoj vođu reformacije izbacio iz katoličke crkve. Luther je svoj primjerak spalio, ali u vatikanskim arhivima sačuvan je papinski primjerak.
Jedan drugi dokument je zahtjev za poništenjem braka engleskog kralja Henrya VIII. Više od 80 sveštenika i plemića srednjovjekovne Engleske molilo je papu Klementa VII da poništi brak njihovog kralja koji nije mogao dobiti sina s Catalinom od Aragona. Gotovo metar papira potrošeno je na pojašnjavanje svih razloga zašto brak nikad nije bio validan, ali Klement je odbio poništiti brak što je dovelo do otcjepljenja engleske od rimokatoličke crkve i početka engleske crkvene reformacije. Mnogi objavljeni dokumenti obilježavaju bitne događaje kroz istoriju. Jedan od takvih spisa je i originalno pismo škotske kraljice Mary. Papi Sixtusu V pisala je tek nekoliko sedmica prije njenog smaknuća zbog sumnje da je htjela ubiti svoju rođakinju, englesku kraljicu Elizabetu I. Pisala je da je zauvijek odana katoličkoj crkvi te da njeni neprijatelji samo potpiruju glasine kako bi je osumnjičili da je imala išta s pokušajem ubistva kraljice Elizabete.
Transkripti sa suđenja
Mnogi dokumenti su znatno dosadniji, kao što su transkripti sa suđenja u Vatikanu. Ipak, čak i u tako suhoparnim gomilama papira kriju se pravi biseri. Vatikan, naime, posjeduje i transkripte sa suđenja Galileu Galileiju za herezu. U 17. stoljeću, Galileo je proglašen krivim i svoje posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u Firenci.
Galileo se branio da je samo iznosio teorije heliocentrizma, da se Zemlja okreće oko Sunca, te da nije iskreno vjerovao u njih. Inkvizicija mu nije povjerovala i 1633. godine papa Urban VIII proglasio je Galilea krivim.
Svjetska istorija
Većina objavljenih dokumenata tiče se evropske istorije, ali kineska carica Wang poslala je 1650. godine pismo Vatikanu. Carica Wang na svili piše da je prešla na katoličanstvo i da je promijenila ime u Helena. Svom posvojenom sinu Yongliju dala je ime Konstantin, prema jednom od rimskih careva. Kasni 17. i rani 18. vijek obilježila su brojna naučna otkrića. Brazilski sveštenik Bartolomeu Lourenco de Gusmao htio je upisati se u istoriju i radio je na izradi letjelice u obliku ptice. U istoriji je ipak ostao zapisan kao preambiciozan i optimističan pronalazač koji na kraju nikad nije poletio. Govorio je da će njegova letjelica biti spremna za prvi let 24. juna 1709, ali naravno da od toga nije bilo ništa.
Izvor: express.24sata.hr
