Nevjerovatna akcija: Pred kraj rata AMERIKANCI I NACISTI zajedno su spašavali OVE ŽIVOTINJE
Posljednji dani Drugog svjetskog rata bili su izuzetno haotični i sasvim je nevjerovatno da su američki i nemački vojnici tada sarađivali, po bilo kom pitanju. Ipak, upravo to se dogodilo i to kako bi spasili plemenite konje sa jedne farme u Čehoslovačkoj.
U knjizi “Savršeni konj”, autorka Elizabeth Letts piše o saradnji američkog oficira i jednog nacističkog veterinara. Pod noćnim nebom, njih dvojica su pješačili kilometrima kako bi došli do farme konja prije sovjetske Crvene armije.
Skupocjeni lipicaneri sa te farme ukradeni su sa okupiranih teritorija tokom rata. Letts kaže da su nacisti planirali da stvore savršene konje, dovoljno dobre za njemačke arijevce.
Konji su uopšte predstavljali veliki dio nacističke propagande, a Adolf Hitler je često opisivan kao čovjek koji je “vratio Njemačku u sedlo”.
Hitler je planirao da upregne poljski uzgoj konja i stvori vrhunsku novu rasu konja, a plan je dao u ruke Gustavu Rauu, najboljem njemačkom stručnjaku za konje. On je trebalo da iskoristi tada još uvijek slabo istražene principe genetskog nasljeđivanja kako bi stvorio najbolje moguće konje.
Njemački vojnici imali su zapovijest da mu predano pomažu u tome. Uostalom, jedna od prvih ustanova nad kojima bi preuzeli kontrolu nakon okupacije bile su konjičke ustanove.
– Nacistička filozofija bila je čudna. Sa ljudima se postupalo tako nehumano, ali prema životinjama su bili izuzetno brižni – piše Letts u knjizi.
Osim toga, Letts podsjeća da su nacisti planirali da unište poljski narod, ali istovremeno su jako cijenili poljske konje.
Jevrejski zatvorenici su uvijek putovali u vozovima kojima se nekad prevozila stoka, ali skupocjeni konji putovali su znatno luksuznije. Boravili su daleko od od ruskih aviona, daleko od eksplozija.
Strah koji je ujedinio Amerikance i naciste
Jedna od najvećih konjičkih “nedodirljivih i izolovanih” farmi je bila u blizini njemačko-češke granice u gradu Hostau. Šef farme bio je Rudolf Lessing, veterinar, koji je sa jednom manjom grupom nacističkih oficira odlučio da zamoli Amerikance da spasu njihove konje istovremeno rizikujući suđenje za izdaju uhvate li ih drugi nacisti.
Brinuli su se da će ruski vojnici zaplijeniti skupocjene konje i iskoristiti ih u ratne svrhe. Još veći strah je bio da će Crvena armija uzeti konje i pretvoriti ih u hranu za izgladnjele vojnike.
Rusi nisu vodili previše brige o skupocjenim konjima. Među uzgajivačima konja prepričava se legenda o smrti čistokrvnog konja koji je u predratnom razdoblju osvajao sve bitne nagrade u Njemačkoj, a 1945. godine su ga Sovjeti upucali zato što je pravio probleme prilikom ukracavanja u voz.
Lessing i američki oficir Tom Stewart krenuli su prema Čehoslovačkoj i konjima. Kad su došli tamo, Stewart se sakrio u jednu kuću, a Lessing je pokušavao da nagovori nacističke vojnike na predaju. Uspjeli su da nagovore čak cijeli njemački garnizon na predaju kako bi spasili konje.
Sudbina konja
Evropa je bila uništena i tih godina nije bilo dovoljno hrane za ljude, a kamoli za čistokrvne konje. Amerikanci su zato odlučili da prebace najljepše primjerke u Sjedinjene Američke Države. Odabrali su 151 najljepšeg konja, kobilu i ždrijebe i ukrcali ih na brod iz Bremerhavena.
Najpoznatiji primjerak među njima je bio arapski pastuh Vitez II, koji je u Americi prodan za 8.100 dolara profesionalnim uzgajivačima. Pastuh je uginuo 1965. godine, a o njegovim sposobnostima najbolje govori činjenica da je i u Americi osvajao nagrade za vrhunske konje.
Dvije godine prije Vitezove smrti, snimljen je Diznijev film “Čudo bijelih pastuha” koji je prikazao operaciju spašavanja konja duboko iz nacističkih teritorija.
Izvor: dnevno.rs
