Od svih koji su sjedili u Bijeloj kući ovaj čovjek je bio vjerovatno NAJGORI AMERIČKI PREDSJEDNIK

Početkom novembra 1921. godine Amerika je izabrala svog 29. predsjednika

Bio je to Warren G. Harding, sin seoskog učitelja i kandidat Republikanske stranke. Harding je imao zadatak da vodi zemlju u prvim godinama poslije završetka Velikog rata. Iako ga je prerana smrt spriječila da “izgura” pun mandat, period koji je on proveo u Bijeloj kući ostaće upamćen po skandalima, prevarama i aferama.

Skandali, korupcija i loš odabir kadrova pratili su Hardinga tokom čitavog mandata. U javnosti je kritikovana njegova neumjerenost u piću, sklonost flertu, nepristojnost i razvratno ponašanje. Time je uzdrmao ugled institucije predsjednika, koju je nasljedio od nobelovca Woodrow Wilsona.

“Maskota” iz republikanskih redova

Ljudi bliski Hardingu su od početka izražavali sumnju u njegovu ambiciju da se useli u Bijelu kuću. Najprije se bavio novinarstvom kao urednik lista “Merion Daily Star”, nasljedivši čelno mjesto od svog oca. Novine nisu bilježile veliki uspjeh, ali su mu pomogle u razvijanju retoričkih i literarnih vještina.

Godine 1891. sklopio je brak sa Florence De Wolfe i smatra se da je njen uticaj bio presudan u njegovoj odluci da počne sa političkim djelovanjem. U politiku je ušao zarad većeg društvenog ugleda, pa je izabiran u Senat države Ohio.

Već 1905. karijera ovog političara je u punom uzletu. Tada postaje viceguverner ove američke države. Brak sa Florence nije shvatao previše ozbiljno, a mandat viceguvernera pratio je veliki broj seksualnih afera i skandala.

Godine 1910. Harding je poražen na izborima za guvernera. Ipak, nastavio je sa upornom borbom i poslije četiri godine ipak bio izabran za člana Federalnog senata.

Hardingov mandat u Senatu nije bio obilježen značajnim događajima. Znao da bude odsutan za vrijeme izglasavanja ključnih zakona i odluka. Treba napomenuti da je podržao amandman na američki Ustav kojim je ženama garantovano pravo glasa. Harding je, uprkos formalnoj pripadnosti konzervativnoj frakciji Republikanske stranke, podržavao pravo glasa za žene, što će mu kasnije donijeti veliku podršku upravo u tom glasačkom bloku.

Harding pobjednik 

Na prijedlog prijatelja Harry M. Daughertyja 1920. Harding je prihvatao da se kandiduje za republikansku predsjedničku nominaciju.

Glavni argumenti njegovog prijatelja za to da baš on treba da se kandiduje za poziciju u Bijeloj kući stali su u jednu rečenicu – Harding “izgleda kao predsjednik, ima tipičan američki pedigre i posjeduje karakteristike vođe”.

Osnovni slogan “Vratimo Americi normalnost” izazvao je simpatije konzervativaca, a javne nastupe je pratila odmjerenost i pažljiv pristup protivkandidatima. Harding je postao prvi favorit, a Daugherty jedan od prvih i najuspješnijih stručnjaka za politički marketing.

Godine 1921. Warren G. Harding postaje predsjednik Amerike. Sa svim navedenim osobinama, bio je suprotnost prethodniku, ozbiljnom i akademski uštogljenom Woodrow Wilsonu.

Birači su u njemu prepoznali osvježenje ne uvidjevši da se iza neformalnog pristupa i opuštenosti krije nestručnost, a ispostaviće se i neozbilnjost. Harding je imao malo iskustva kada je u pitanju diplomatija, pa je ovaj posao povjerio saradnicima i previše se oslanjao na njihovu (ne)sposobnost.

Najljepše se osjećao u društvu bliskih prijatelja koje je postavljao redom na sve odgovorne državne funkcije. Uglavnom su to bili prijatelji iz djetinjstva i društvo sa pokera. Tako je na primjer, Charles Forbes zauzeo mjesto predsjednika Kancelarije veterana Prvog svjetskog rata. Njihovo poznanstvo je datiralo sa jednog od luksuznih ljetovanja. Kasnije je Senat utvrdio da je Forbes koruptivnim radnjama stekao bogatsvo od 200 miliona dolara!

Harding nije zaboravio ni na svog dobrog prijatelja i PR-a u odlučujućoj borbi. Imenovao Daughertyja je za javnog tužioca. Ovaj je koristio snagu položaja pa je iza predsjednikovih leđa prihvatio nekoliko unosnih “ponuda”, obezbjedivši sebi materijalnu sigurnost. O manipulacijama predsjednikovog prijatelja saznalo se tek poslije Hardingovog kraha.

Golf ispred funkcije predsjednika

Harding je zbog golfa često zapostavljao državničke obaveze ili ih povjeravao svojim prijateljima. Rado je odlazio na elitne večere u palatama i vrtovima širom Amerike. Stoga je malo vremena provodio u Bijeloj kući koja se polako pretvarala u kuću zabave i alkohola, naročito kada bi on boravio u njoj. Organizovane su partije pokera u kojima je gubio skupocjene predmete  u vlasništvu američkog naroda.

Pored kocke, alkohola i korupcije, Hardingu se pripisuje niz afera što ga svrstava u poznato društvo predsjednika-ljubavnika (Kennedy, Clinton).

Godine 2015. Riznica Bijele kuće objavila je niz ljubavnih pisama razmenjenih sa Carrie Phillips. Naknadno je analizom DNK utvrđeno da je upravo on bio otac vanbračnog djeteta rođenog u romansi sa Nan Britton. Ova veza je trajala paralelno sa onom sa Carrie Phillips ali i brakom koji je trasirao njegov put ka mjestu predsjednika Amerike.

“Ubili” ga prijatelji

Zvuči bizarno, ali je najveću mrlju u Hardingovom mandatu napravila je smrt! Harding je preminuo u vrijeme kada su korupcijski skandali njegovih prijatelja i saradnika isplivali na površinu. Zbog njih je posljednjih mjeseci bio pod pritiskom javnosti, a brojna iskušenja mu nisu davala mira ni sna.

Da bi povratio ugled, započeo je turneju po Zapadnoj obali, koja se neslavno završila. Na putu povratka predsjednikovog ugleda, jedna od stanica bila je i Aljaska. Tada već načetog zdravlja, doživio je iznenadni srčani udar.

Neki od bliskih prijatelja optužili su suprugu predsjednika za atentat, pod sumnjom da je Harding bio otrovan. Prema navodima istih, to je učinila da bi ga spasila odgovornosti za koruptivne radnje.

Obdukcija je odbijena, a postupak nikada nije sproveden. Ipak, to ga nije spasilo reputacije jednog od najkontroverznijih američkih predsjednika.

Izvor: dnevno.rs