Zanimljivosti iz istorije: Dame s puškama i muškarci s malim penisima
Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali manje poznate no izuzetno zanimljive činjenice iz svjetske istorije.
Koji je kralj stao ispred cijevi slavne revolverašice? Ko je bila “vještica s Wall Streeta”? Kako je kečap pronašao put do naših stolova? Pročitajte i saznajte!
1. Pomorski kapetani iz petnaestog i šesnaestog vijeka vrlo su često držali svinje na brodu. Roktalice nisu vodili na osvajanja novih prostranstava kako bi mogli štogod prizalogajiti po putu, već zato što su vjerovali kako će, u slučaju brodoloma, ove inteligentne životinje uvijek otplivati do najbliže obale.
2. Legendarna Annie Oakley (1860. – 1926.), koju možete vidjeti na fotografiji iz 1899. godine, slavu je stekla zbog vještog baratanja puškom, a najpoznatiji trik joj je bio metkom prepoloviti igraću kartu u zraku. Često je nastupala pred okrunjenim glavama: hrabri njemački kralj Vilim II. tražio je od nje da mu metkom otrese pepeo s cigarete, što je uspješno izvršila.
3. Henrietta “Hetty” Green (1834. – 1916.) bila je jedna od rijetkih uspješnih poslovnih žena svog vremena. Finansijerka koju su nazivali “vješticom s Wall Streeta” bila je strahovito škrta. Poznato je npr. da je odbila platiti liječenje sinu koji je slomio potkoljenicu, pa je dječaku zbog neadekvatne njege na kraju amputirana noga!
4. Kečap je prvobitno bio umak u kojem su drevni Kinezi čuvali ribu. Recept su u devetnaestom vijeku preuzeli britanski mornari, koji su u umak od paradajza dodali šećer.
5. Prvo izdanje “Voguea”, najpoznatijeg modnog časopisa na svijetu, na kioscima se pojavilo davne 1892. godine. Magazin je bio namijenjen aristokratiji a, osim mode, pokrivao je sport i društvena događanja.
6. Isaac Newton (1642. – 1717.), jedan od najvećih prirodnih naučnika u istoriji, kao tinejdžer je bio izbačen iz škole, i to na zahtjev vlastite majke. Gospođa Newton je, naime, htjela da njen sin postane – farmer!
7. Svaki kralj u francuskim igraćim kartama predstavlja jednog vladara iz istorije: pik kralja Davida, tref Aleksandra Velikog, herc Karla Velikog, a karo Julija Cezara.
8. Grčki filozof Aristotel (384. p.n.e. – 322. p.n.e.) nedvojbeno je bio jedan od najmudrijih i najuticajnijih ljudi svih vremena. Osnivač logike, polihistor, naučni sistematičar te odgajatelj Aleksandra Makedonskog, čovjek kojeg su u srednjem vijeku nazivali jednostavno Filozofom, imao je, međutim, prilično osebujno viđenje ljudske fiziologije. Smatrao je npr. da su muškarci s malim penisima sretnici, zato što se sperma u velikom spolovilu nepotrebno hladi, što otežava začeće.
Lucija Kapural
Izvor: povijest.hr
