Strah, anksioznost i napadi panike: Upoznaj ih i POBIJEDI!

Što duže boravite u stanju straha, to je veći problem izaći. Prvi i najbitniji korak je racionalizacija situacije koja užasava, a onda počinje odlučna akcija i suočavanje

Svrha je straha da nas zaštiti u situacijama koje su opasne za život, pa je tako normalno da potrčimo na pješačkom prelazu ili da oprezno rukujemo nožem dok sjeckamo luk. No, na izazove u životu ne odgovaramo uvijek racionalno. Na primjer, strah od neuspjeha je emocionalna reakcija kojom nastojimo zaštititi ego zbog kojeg često ugrožavamo svoje potencijale i zanemarujemo ciljeve.

Tako nas strah od osude okoline može dovesti do toga da se povučemo u izolaciju, a strah od visine lišava nas prekrasnog pogleda s najvišeg nebodera u gradu ili planinskog vrha koji bismo mogli osvojiti. Postoje različite metode pomoću kojih možemo prevladati strahove koji nas blokiraju u životu, no prvi i najbolji način je suočavanje sa strahom, a zatim i odluka da poduzmete ono što želite ili mislite da treba. 

Dobra priprema povećava samopouzdanje i umiruje leptire u želucu koji često kopkaju tako dugo dok vas ne odvrate od namjera. Pokušajte sebi pomoći i afirmacijama, odnosno već u početku eliminišite samoporažavajuće razmišljanje i bodrite sami sebe. Jednostavno promijenite jezik kojim se obraćate sami sebi. Ako vam je prva pomisao: “Kako ću to učiniti, nemam nikakvog iskustva”, podsjetite se kako nikada nećete imati iskustvo ako nešto ne pokušavate.

Prisjetite se svojih uspjeha umjesto da budete koncentrisani na propuštene prilike. Potražite priče o uspješnim ljudima i naučite nešto od njih. I ne budite stalno usredotočeni na izazov kojeg se bojite. Pomoći će i pozitivne vizualizacije – jednostavno zamislite sliku u kojoj ste učinili ono što želite. Ako se, na primjer, bojite kako bi šef mogao reagirati na vaš zahtjev, zamislite ga kako se smiješi i hvali vaše sposobnosti te vam pomaže u ostvarenju ciljeva.

Strah od otkaza

Oko 25 posto ljudi, odmah nakon bolesti i smrti, najviše strahuje od lične finansijske krize zbog gubitka posla.

Strah od sukoba

Oko pet posto zaposlenih svaki dan strahuje od problema na poslu, odnosno neslaganja sa šefom ili kolegama.

Strah od aviona je čest

Oko 40 posto ljudi na svijetu boji se leta avionom, a svaki deseti čovjek osjeća intenzivan strah od letenja.

Prva pomoć kod napada panike: Utišajte negativne misli i duboko dišite

Strah je vezan uz određenu situaciju, a tjeskoba je stanje pretjerane zabrinutosti i straha. Kad nas preplavi strah ili tjeskoba, srce ubrzano pumpa, znoje nam se dlanovi i zbunjeni smo, što je samo dio reakcija koje se mogu pojaviti kao odgovor na navalu adrenalina.

Prva stvar koju je dobro učiniti je to da se fizički smirite. Pokušajte odmaknuti misli od briga i koncentrišite se na disanje. Duboko, ujednačeno udahnite i izdahnite kroz nos barem deset puta. Otresite ruke i noge. Ako se i dalje ne osjećate dobro, opustite se 15-minutnom šetnjom jer nemir pojačava stanje u kojem stojimo na mjestu i očekujemo najgore. Povećano kretanje može popraviti neravnotežu hemijskih procesa u tijelu koji uzrokuju osjećaj tjeskobe. Kad se fizički smirite, lakše ćete odlučiti koji je najbolji način da se suočite s problemom.

Ipak, ponekad se strah pretvara u snažnu fizičku reakciju te čovjek može pomisliti kako upravo proživljava srčani udar. Probadanje u prsima, osjećaj gušenja i plitko disanje, jaki bol koji se penje prema vratu simptomi su napada panike. Postali su vrlo česta pojava u svijetu – procjenjuje se da ih doživljava svaka deseta, a prema drugim procjenama, čak svaka treća osoba. Jedan od razloga porasta napada panike je što ljudi spremnije priznaju da su žrtve napada, a drugi je razlog sve brži tempo života te time i izloženost stresu.

Čovjek u napadu panike ne može doći do daha, slabije vidi, dlanovi mu se znoje, a tijelo drhti, potom se pojavljuju mučnina i vrtoglavica te pojačan dotok krvi u obraze. Ljudi imaju osjećaj da će se onesvijestiti, ali medicinski gledano, to nije moguće. 

Najbolje što možete učiniti je ne boriti se protiv toga. Ostanite gdje jeste i jednostavno osjećajte paniku, a da je ne pokušavate prevladati. Vježbe pravilnog disanja mogu značajno pomoći u ublažavanju simptoma napada panike. Kako biste ovladali tehnikom disanja, položite ruke na trbuh, malo iznad pupka, i usredotočite se na disanje promatrajući podizanje i spuštanje ruku. Dišite polako. Pri udahu brojite do tri, a pri izdahu do četiri. Tako ćete se s vremenom naučiti suočavati s panikom, što je svojevrstan strah od straha, koji takođe treba savladati. 

Crne misli

Strepnja da će vam se nešto loše dogoditi pojačava anksioznost. Preispitajte uvjerenja i osjećaje kojima se strah “hrani”.

Upravljajte mislima

Stvari su onakve kakvo im značenje pridajemo, pa je anksioznost odgovor tijela na razmišljanje.

Pitanja za samopomoć

Kad vas obuzmu negativne misli, upitajte se: ‘šta je najgore/najbolje što se može dogoditi’.

Ne mijenjate svakodnevnu rutinu

Život ne podređujte razmišljanjima kako ćete izbjeći situacije za koje mislite da bi mogle izazvati nove napade panike.

10 činjenica o strahu

• 1. Strahom motivirane misli počinju od uvjerenja: “Ne mogu”. Takve misli stvaraju negativne scenarije o budućnosti. No ne možete znati šta će se dogoditi, tako da te misli nisu istinite. Zato ih ograničite, a čiste glave moći ćete vidjeti šta je za vas dobro.
• 2. Svrha strašljivih misli je da vas zaštite i zaustave ili ograniče u opasnim trenucima. One nisu mudrost, ali nisu ni istina, nego vam samo daju bolji uvid u to šta biste sljedeće mogli i trebali učiniti.
• 3. Strah uključuje fizičke reakcije. Naučite ih prepoznati te prihvatiti. Preusmjerite energiju straha u uzbuđenje i entuzijazam.
• 4. Strah tjera da mislimo negativno, iako zapravo ne znamo što će nam se dogoditi. S vremenom bi osjećaj da ne znate šta će se dogoditi trebao postati ugodan jer je to znak da strah ne vlada vama.
• 5. Protivljenje strahu samo ga još više jača. Protivlijek je svijest da moramo biti spremni ‘iskusiti’ strah u bilo kom trenutku, a najlakše ćemo to postići prepoznajući misli i tjelesne reakcije.
• 6. Cilj je ne osloboditi se straha potpuno jer time gubite odbrambene mehanizme. Promijenite odnos prema strahu. Prihvatite ga s dozom znatiželje.
• 7. Nalet straha može nastati nakon rađanja ideje o nečemu što biste voljeli raditi. Ako vas odmah nakon toga zapljusne milion razloga zašto to ne biste trebali učiniti, shvatite da to progovara strah.
• 8. Priznajući da osjećate strah, donosit ćete svjesnije odluke. Imate li jasnu predodžbu o tome na što vas strah navodi, znat ćete što stvarno želite.
• 9. Strah nije neprijatelj. On može poslužiti kao glas razuma te je preduslov opreznosti i taktičnosti.
• 10. Potrebna vam je energija da se oduprete strahu. Spoznaja da je za sve potreban napor, kao i da je nakon te borbe potreban i fizički i psihički odmor, otvara prostor za kreativnost, inspiraciju, ljubav…

Briga je oblik straha

Uzrokuje je neodlučnost i krivo postavljeni ciljevi (previsoki). Ako se dovoljno dugo brinete, privući ćete negativno na sebe …

Uspjeh na vidiku

Ako umirite svoje strahove, vaša hrabrost će rasti, a time i potencijal postaje neograničen.

Samo pretpostavka

Velika većina stvari o kojima se brinete nikada se ni ne dogodi.

Brige nestaju kad …

Prihvatiti najgori scenario je teško, ali shvatanjem da je gotovo, vaše brige prestaju …

Izvor: 24sata.hr