Jedna od najvećih država u Evropi pretvara se u pustinju
Cijeli pojas zemlje koji se proteže od zapada prema istoku zemlje polako se pretvara u stepu što stvara velike probleme
Stari ribič Tadeusz Norberciak zabrinuto gleda nizak vodostaj Visle u Varšavi, što nije samo znak ljetne suše već i simbol trajne prijetnje nestašice vode u Poljskoj. “Ne sjećam se da je vodostaj bio ovako nizak kao zadnjih godina, to je tragedija”, kaže za Digital Journal 85-godišnji Norberciak koji je toga dana pecao s dva štapa. “Dalje prema sjeveru još je gore. Visla izgleda kao lokva”, dodaje. Stotine rijeka u Poljskoj svedene su na potoke, a jezera nestaju.
“Statistički Poljska ima 1600 kubnih metara vode po stanovniku, što je triput manje od evropskog prosjeka. Naši izvori vode usporedivi su s Egiptom”, navodi se u nedavno objavljenom izvještaju poljske državne revizije (NIK), koja se bavila i tom tematikom. Naslov izvještaja glasi – “Poljska, evropska pustinja”. Po podacima Eurostata, evropski prosjek je 4500 m3 vode po stanovniku. Rekorder je Hrvatska s 27.300 ‘kubika’. Poljska, smještena na kontaktu okeanske i kontinentalne klimatske zone, suprotno uvriježenim pretpostavkama nikada nije imala mnogo vode. Prosjek padavina manji je nego dalje na zapadu, a isparavanje je jednako. S klimatskim promjenama i češćim sušama, situacija je postala alarmantna.
Hundreds of rivers and in #Poland are drying up little by littlehttps://t.co/5GhooH1uH5 #climatecrisis
— Digital Journal (@digitaljournal) July 29, 2019
Cijeli pojas zemlje koji se proteže od zapada prema istoku zemlje polako se pretvara u stepu. To izaziva velike probleme u poljoprivredi, ali i u šumama i životu u prirodi. “Prošla je godina bila vrlo sušna i količina vode je pala na 1100 m3 po stanovniku, zamalo ispod praga sigurnosti”, rekao je Sergiusz Kiergiel, glasnogovornik poljske vodoprivrede Wody polskie. Ove će godine situacija vjerovatno biti ista. Poljska hidrološka služba početkom jula objavila je upozorenje da u dvije trećine zemlje razina podzemnih voda neće biti dovoljna za cijelo ljeto. Više od 320 općina već je proglasilo mjere štednje i zabranilo je punjenje bazena, zalijevanje vrtova ili pranje automobila. Kazne za prekršitelje su visoke.
Općine bez vode prisiljene su je kupovati od onih koje je imaju dovoljno, a to je počelo uzrokovati i društvene sukobe poput onih u Podkowoj Lesni, blizu Varšave, gdje su mještani napali susjede koji zalijevaju vrtove. “Neki dijelovi zemlje već osjećaju hidrološku sušu koja se događa kada voda ne prodire u duboke slojeve tla i ne filtrira se u proljeće”, kaže Kiergiel. “Ne sjećam se prave zime u kojoj snijeg ostaje dugo na tlu i polako se topi i natapa ga”, dodaje Tadeusz Norberciak. Vodostaj Visle u Varšavi je trenutno oko 40 centimetara, a znao je biti i po šest metara. Retencija je najveći problem s kojim će se Poljska suočiti u idućim godinama. U nedostatku dovoljnog broja rezervoara, Poljska trenutno zadržava samo 6,5 posto vode koja prolazi njezinim teritorijem. Za usporedbu, Španija zadržava 49 posto.
Vlada zato do 2027. planira izgraditi nove spremnike kojima će udvostručiti kapacitet postojećih. Državu će to stajati 3,3 milijarde eura. Usto poljoprivrednici će bez dozvole moći izgraditi male spremnike kapaciteta do hiljadu kubnih metara. “Tek sada otkrivamo problem s vodom u Poljskoj. Dosad smo mislili da je to nešto što se zbiva samo u subsaharskoj Africi. Ali to je i evropski problem, poljski problem”, naglašava Leszek Pazderski, stručnjak Greenpeacea.
Izvor: express.hr
