DA LI I VI ŽALITE ZA NAŠOM SFRJ? Milicija je stvari rješavala u roku ‘odmah’, zdravstvo je bilo besplatno … I JOŠ 13 RAZLOGA zašto je sve bilo bolje

Dok neki nimalo ne žale za Jugoslavijom, drugi nalaze niz razloga zbog kojih tvrde da im je život u SFRJ (objektivno) bio bolji.

Donosimo vam listu od 15 razloga zašto je nekada bilo bolje!

Tržište

Racionalni ljudi žale za tržištem. Tržište od 22 miliona ljudi davalo je više prilika za zaradu. Omogućavalo je proizvodnju većih serija proizvoda sa nižim konačnim cijenama.

Carine i drugi troškovi su manji

Danas imamo tržište EU od 550 miliona ljudi koje je dvadesetak puta veće od jugoslovenskog. Ali, na tržištu Unije mi smo najnerazvijeniji.

Socijalna prava

Zdravstvo i školstvo bili su besplatni. Liste za čekanje bile su kraće. Radno mjesto bilo je sigurno kao smrt – praktično vam ga niko nije mogao oduzeti.

Milicija

Neke stvari koje vam današnja policija riješi u roku ‘nikad’, milicija je rješavala u roku ‘odmah’.

Nisu pretjerano morali da brinu oko ljudskih prava, nezavisne kontrole, i slično.

Pendrek su zvali “vaspitna palica”.

Kontejneri

Nikada ni jedan čovjek nije u SFRJ viđen da kopa po kontejnerima.

Danas nema kontejnera koji svakoga jutra ne okuplja mnoge nesretnike, koji u njemu traže plastične boce, zavežljaje koje im ostavljaju dobri ljudi.

Takmičenje naroda

Jugoslavija je bila neka vrsta takmičarske arene za brojne narode. Svi koji su živjeli u njoj takmičili su se s nekim drugima. To je uvijek dobro, ako se odvija u fer uslovima.

Očito je da su, recimo, utakmice Zvezde i Dinama, Hajduka i Partizana, Hajduka i Zvezde bile “više od igre”. Odigravale su se pred prepunim stadionima, uvijek u uzavreloj atmosferi sudnjeg dana.

Utakmice “velike četvorke” bile su tako magnetične da ih danas, kao argumet za obnovu jugolige, koriste čak i najfanatičniji protivnici Jugoslavije.

Omladinske radne akcije

Danas ljudi ne vole da rade ni kad su plaćeni – nekada su na radne akcije širom Jugoslavije hrlile hiljade i hiljade mladih ljudi, kojima je to bilo jedinstveno iskustvo.

Rad, kolektivno zajedništvo, idealizam, muzika, ljubav, žuljevi, disciplina, pobuna, simboli – sve je bilo na radnim akcijama, i što je najvažnije, odlazak od roditelja u svijet slobode.

Oni koji su bili na njima, i danas ih pamte kao jedno od najljepših iskustava u životu.

Kinematografija

Jugoslovenski su filmovi dobijali nagrade u Veneciji, Berlinu, Kanu, Karlovim Varima, pa čak i Oskara.

Spoljni dug

Jugoslavija je 80-ih upalila sve crvene alarme zbog spoljnog duga koji je narastao na 20 milijardi dolara.

Bila je to predratna situacija.

Iako je riječ o dugu države a ne opštem dugu, valja imati na umu da su današnje republike bivše Jugoslavije dužne preko 170 milijardi dolara.

BDP

Bruto proizvod većine država bivše Juge tapka u mjestu.

Deložacije

Vrlo kratko: nije bio deložacija.

Krediti

Vrlo kratko: nekad su krediti zadavali glavobolju bankama a ne građanima, a 80-ih bi vrijednost kredita zbog inflacije bila svedena na kutiju šibica. Dakako, nisu mogli svi dobiti kredit, ali oni koji su ga dobili bili su sretnici.

Zaposlenost

Nezaposlenost je bila i do četiri puta manja nego danas.

Jednopartijski sistem

Jednopartijski sistem ne omogućava nego blokira politčku slobodu. Ipak, on se u nekim pitanjima pokazivao znatno efikasniji od današnjega.

Krađa i korupcija

Bile su neuporedivo manje nego danas.

Svi pojavni oblici, izuzev onih koji su vezani za prirodu sistema, postojali su kao zametak ovoga što se danas razvilo do čudovnišnih razmjera.

Neki pojavni oblici krađe i korupcije mogući su samo u kapitalizmu, poput menadžerskih kredita, kredita s deviznom klauzulom, uništavanja fabrika kako bi se dobili placevi i sl.

Kult bezličnosti

Osim kulta ličnosti vladao je i kult bezličnosti, pa su pojave individualizma bile osuđivane kao buržoaske.