Američki predsjednik o Titu: “To je svjetski lider koji je vodio svoj narod i štitio njegovu slobodu 40 godina”
Birane riječi predsjednika Cartera …
Predsjednik Tito je veoma hrabar čovjek. Pričao mi je da ima jedno ostrvo … oko dvije i po milje široko, pet milja dugačko, gdje on ima ogromnu kolekciju puma, lavova, kamila, slonova, drugih životinja, divljih medvjeda. Ja jako dobro znam kako se on osjeća kad ide tamo za vikend, vrlo slično kao što sam se ja osjećao kada sam došao u Washington prije 13 godina – tim riječima je 7. marta 1978. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Jimmy Carter započeo zdravicu svom gostu, predsjedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipu Brozu Titu. Bio je to posljednji Titov boravak u SAD, a Carter će Jugoslaviju posjetiti u junu 1980. godine, mjesec dana poslije maršalove smrti.
Carter te večeri u Bijeloj kući nije štedio riječi hvale na račun Tita (citiramo prema zvaničnoj dokumentaciji koju je objavio ‘The American Presidency Project’): “To je svjetski lider koji je vodio svoj narod i štitio njegovu slobodu posljednjih gotovo 40 godina. U miru i ratu, bio je dio lične istorije svijeta tokom naše generacije i prethodne generacije. James Reston, koji je nedavno intervjuisao predsjednika Tita (za New York Times), rekao je da je on posljednji politički gorostas ovoga vijeka. On je čovjek vječne snage, vječne mladosti, vječne energije i vječne hrabrosti“. Carter je malo pretjerao, ali ne bez razloga.
Teme o kojima je s Titom razgovarao, davale su mu za pravo. Ta pitanja koja su bila predmet Titovih dijaloga i sa Carterovim prethodnicima – Fordom, Nixonom i Kennedyjem – bila su od svjetskog značaja i Brozova riječ, kao lidera nesvrstanih i predsjednika specifične socijalističke zemlje, bila je važna.
Neke od tih tema koje je Carter pomenuo su odnosi Egipta i Izraela, uz podrazumijevajuće palestinsko pitanje, priprema međunarodne konferencije o razoružanju čiji je Tito, rekao je Carter, bio otac, a među čijih današnjih 65 država članica nema nijedne bivše jugoslovenske republike, ljudska prava … “On je čovjek koji vjeruje u ljudska prava”, rekao je Carter misleći na Tita.
Carter se u svojoj zdravici nije zadržao na aktuelnom trenutku, pa ni na pomenutih gotovo četrdeset godina, već je ukazao na istorijsku vertikalu u odnosima Jugoslavije, koja će biti uništena 13 godina poslije te zdravice: “Jugoslovenska nacija bila je bliska nama u Sjedinjenim Državama od prvih trenutaka njenog osnivanja, kada je Woodrow Wilson, naš predsjednik, bio aktivan u pomaganju da Jugoslavija postane država”.
Na kraju, 39. predsjednik SAD je rekao: “Želio bih da nazdravim velikom i hrabrom lideru, predsjedniku Titu, i nezavisnoj i ponosnoj zemlji koju vodi, Jugoslaviji.” Nezavisnost i ponos danas su gotovo zabranjene riječi.
Još jednom o ljudskim pravima, o onima na koja je Carter, može se pretpostaviti ciljao, a iz Titove zdravice: “Želio bih da izrazim svoje čvrsto ubjeđenje da je potpuno nedopustivo da danas čitavoj jednoj naciji – mislim na Palestince – budu negirana osnovna nacionalna prava koja su druge nacije uživale vijekovima, i da je rješavanje palestinskog problema od suštinskog značaja i u srži rješenja i trajnog rješavanja krize na Bliskom istoku u cjelini”.
Palestinci su 40 godina kasnije u sličnoj situaciji, ali je u međuvremenu djelimično ispunjeno njegovo drugo zalaganje na koje je pažnju skrenuo i Carteru: “Trebalo bi što je prije moguće staviti tačku na kolonijalizam, rasizam i aparthejd u južnoj Africi i svuda u svijetu gdje ovi žalosni tragovi zlokobne prošlosti jednog dijela čovječanstva još preživljavaju”.
Izvor: titomanija.com.ba