7 svjetskih čuda
Sedam čuda antičkog svijeta je spisak izvanrednih konstrukcija klasične antike koje su dali različiti autori u vodičima ili pjesmama popularnim među starim helenskim turistima.
On predstavlja skup izvanrednih antičkih arhitektonskih dostignuća i vajarskih djela koja su stari Grci, naročito u helenističkoj epohi, smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti i genijalnosti. Sedam čuda se prvi put pominju oko 450. p.n.e., kada je grčki historičar Herodot sastavio popis građevina kojima su se divili. Isto su učinili i vizantijski filozof Filon, oko 225. p.n.e., i grčki pisac Antipater iz Sidona, oko 130. p.n.e. Na njihovim popisima prvi put je zajedno spomenuto svih sedam građevina koje su danas poznate kao sedam svjetskih čuda starog svijeta. Od tih sedam veličanstvenih građevina danas postoji samo Keopsova piramida, dok su ostale uništene.
Stari Grci su taj spisak nazvali “Sedam atrakcija naseljene Zemlje koje treba obavezno vidjeti”, a na njemu se nalaze:
- Keopsova piramida,
- Viseći vrtovi Babilona ili Semiramidini viseći vrtovi,
- Kip Zeusa u Olimpiji,
- Artemidin hram u Efezu,
- Mauzolej u Halikarnasu,
- Kolos sa Rodosa,
- Svjetionik u Aleksandriji.
Od prvobitnih Sedam čuda, samo jedna – Velika piramida u Gizi, najstarija od drevnih čuda – ostaje relativno netaknuta. Kolos sa Rodosa, svjetionik u Aleksandriji, mauzolej u Halikarnasu, hram Artemide i kip Zeusa su uništeni. Lokacija i konačna sudbina Visećih vrtova su nepoznati, a postoje i nagađanja da oni možda uopće nisu postojali.
Keopsova piramida u Gizi
Velika piramida u Gizi izgrađena je između 2584. i 2561. godine p.n.e. za egipatskog faraona Kufua (na grčkom poznat kao Keops) i bila je najviša umjetna struktura na svijetu skoro 4000 godina. To je bila sama struktura sa svojom savršenom simetrijom i impozantnom visinom koja je impresionirala drevne posjetioce.
Viseći vrtovi Babilona
Viseće vrtovi Babilona, ako su postojali, sagradio je Nabukodonozor II između 605-562 p.n.e. kao poklon svojoj ženi. Antički pisac Diodorus Siculus opisao ih je kao samonosive planove egzotične flore i faune koje su dosegle visinu od preko 23 metra kroz niz penjačkih terasa. Po drugoj priči viseći vrtovi Babilona su nastali tj sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu. Kontroverza oko toga da li su vrtovi postojali potiče od činjenice da se oni nigdje ne spominju u babilonskoj historiji i da ih Herodot ne spominje u svojim opisima Babilona. Diodor, Filon i historičar Strabon tvrde da su vrtovi postojali. Uništeni su zemljotresom negdje nakon 1. vijeka.
Kip Zeusa u Olimpiji
Zeusov kip je sagrađen 433 godine prije Krista. Sagradio ga je poznati kipar Fidija, a napravio ga je od slonove kosti i zlata.Dugo vremena ovaj kip je bio čuvan u posebnom hramu u Južnoj Grčkoj, visine 13 metara i velikih razmjera. Kip je bio toliko dobro urađen da su mnogi mislili da vide pravoga boga. Kip je prikazivao Zeusa koji je sjedio na svom prijestolju i bio je visok 12 stopa, dizajniran da inspirira strahopoštovanje vjernika koji su došli u Zeusov hram u Olimpiji. Hram u Olimpiji je propao nakon uspona kršćanstva i zabrane olimpijskih igara kao paganskih obreda. Kip je odnesen u Carigrad, gdje je kasnije uništen zemljotresom.
Artemidin hram u Efezu
Artemidin hram u Efezu sagrađen je 650 godina p.n.e, nalazio se nedaleko od Izmira u današnjoj Turskoj. Gradnja ovog hrama je trajala 120 godina. Na ovoj građevini nalazilo se 127 stubova od mermera. Danas samo jedan stub svjedoči o postojanju Artemidinog hrama. Dana 21. jula 356. godine p.n.e. čovek po imenu Herostratus zapalio je hram kako bi postigao trajnu slavu povezanu sa uništavanjem nečeg tako lijepog. Iste noći kada je hram izgorio, rođen je Aleksandar Veliki. Kasnije je obnovljen ali je opet uništen invazijom Gota. Ponovno je izgrađen, i konačno potpuno uništen od kršćana 401. godine.
Mauzolej u Halikarnasu
Mauzolej u Halikarnasu bio je grob perzijskog satrapa Mauzolea. sagradio ga je knez Mauzol u svoju vječnu slavu. Sagrađen je 360 godina p.n.e. Grob je bio visok 41 metar i bio je ukrašen finim skulpturama. U 14. vijeku vitezovi reda Svetog Ivana su ovu grobnicu pretvorili u kamenolom kako bi izgradili Petrove tvrđave Halikarnasu.
Kolos sa Rodosa
Kolos sa Rodosa je bio kip Heliosa izgrađenog između 292. i 280. godine p.n.e. Bio je visok oko 33 metra. Kip je stajao samo 56 godina prije nego što je uništen u zemljotresu 226. p.n.e. Plinije Stariji tvrdi da su prsti Kolosa bili veći od većine kipova njegovog vremena. Prema historičaru Teofanu, bronzane ruševine su na kraju prodate jevrejskom trgovcu iz Edese oko 654. godine, koji ih je odnio na 900 kamila da bi se istopile.
Svjetionik u Aleksandriji
Svjetionik u Aleksandriji, izgrađen je na ostrvu Faros. Smatra se da su mu stubovi bili izgrađeni od stakla a bio je visok oko 134 metra i naručio ga je Ptolomej I Soter. Izgradnja je završena negdje oko 280. godine p.n.e. Svjetionik je bio treća po veličini ljudska struktura na svijetu (nakon piramida) i njegova svjetlost (ogledalo koje je reflektiralo sunčeve zrake danju i požar noću) moglo se vidjeti čak do 50 km. Nema dokaza o postojanju ovog svjetionika osim pisanih dokumenata. Svjetionik je teško oštećen u zemljotresu 956. godine i potonuo je u vodu.
Izvor: historija.info
