5 stvari štetnijih od alkohola, droge i duhana – zajedno!

Ovih 5 uticaja na ljudski život smatra se najpogubnijim za ljudsko zdravlje, a što je još gore, ako ih ne promijenite situacija će s vremenom biti sve gora

Loše navike mogu vas ubiti – npr. legalne droge tipa alkohola i duhana, baš kao i one ilegalne … no, što biste rekli da vam kažemo da postoje stvari koje su štetnije od tog trojstva ubica zajedno?

Ovih 5 uticaja na ljudski život smatra se najpogubnijim za ljudsko zdravlje, a što je još gore, ako ih ne promijenite situacija će s vremenom biti sve gora.

Nedostatak sna – američki su naučnici ustanovili da 50 do 70 miliona stanovnika SAD-a pati od poremećaja spavanja. Nedovoljna količina sna, upozorio je 2015. prof. Valerij Gafarov iz WHO-a, povećava rizik od moždanog i srčanog udara u jednakoj mjeri kao svakodnevno pušenje.

Nezdrava prehrana – slatka i prerađena hrana bogata zasićenim masnim kiselinama utiče na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti baš kao što to radi i pušenje. Godine 2016. naučnici koji se bave istraživanjem smrtnih slučajeva kao posljedice loše prehrane, zaključili su da je stopa smrtnosti premašila one od alkohola, droge i duhana.

Sjedenje – sjedilački način života tokom cijeloga dana povećava rizik od obolijevanja od više vrsta raka, pokazala je studija iz 2014.  Svaka dodatna dva sata sjedenja povećavaju rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, karcinoma endometrija, raka pluća, bez obzira na to vježba li pojedinac tokom dana. Čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati na dan povećava rizik od različitih zdravstvenih problema.  

Sunčanje u solarijumu – iako se korištenje solarijuma čini kao varijanta sunčanja koju možemo kontrolisati, može biti jednako opasno za organizam kao pušenje.  Dermatolozi su još 2014. dokazali da pretjerano korištenje solarijuma izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Usamljenost – novija istraživanja pokazuju da je socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i ostale stvari na vrhu “smrtonosnog” popisa. Društvene mreže i sve rjeđe druženje “uživo” s prijateljima i kolegama doveli su do toga da usamljenost poprima razmjere epidemije. Profesorica psihologije na Brigham Young Universityju, Julianne Holt-Lunstad kaže da je učinak usamljenosti na smanjenje životnog vijeka kao da pojedinac dnevno popuši 15 cigareta.

Izvor: metro-portal.rtl.hr