3200 godina star spomenik u Turskoj vjerovatno je drevna kosmička karta
Naučnici sada vjeruju da su drevni ljudi istovremeno koristili hram za mapiranje kosmosa i kao kalendar.
Arheolozi su predstavili studiju koja ponovo tumači svrhu drevnog hetitskog svetišta – hrama Yazilikaya. Prema istraživačima, ovaj hram, sagrađen prije više od 3.000 godina na teritoriji moderne Turske, može istovremeno biti divovska karta kosmosa i kalendar.
Sve što trebate znati o hramu Yazilikaya i navodnoj kosmičkoj karti
Yazilikaya je svetište na otvorenom koje se smatra jednim od najvažnijih spomenika Hetitskog carstva. Samo carstvo je za naučnike ogromna tajna. Dominiralo je teritorijom moderne Turske između 1700. i 1100. godine prije nove ere, ali je potom uništeno.
Ruševine hetitskog glavnog grada Hattusa nalaze se u blizini modernog sela Bogazkale u centralnoj Turskoj. Hram Yazilikaya nalazi se na pješačkoj udaljenosti od drevne prijestolnice.
Sam hram je stjenovito svetište. Hetiti su u stijene jednostavno urezali dvije sobe bez krova, koje su bile ukrašene reljefnim slikama bogova.
Ovo se svetište koristi već nekoliko vijekova i očito je nekoliko puta obnavljano. Njegov današnji izgled datira oko 1230. godine prije nove ere. Dugi niz godina naučnici su se pitali u koju su svrhu Hetiti izgradili Yazilikaya i za šta su koristili ovaj hram. Njegova je arhitektura jako neobična.
Posljednjih decenija predložene su mnoge različite hipoteze. Npr. pretpostavljalo se da je jedna od dvije prostorije korištena za novogodišnje svečanosti, a druga je bila mauzolej za hetitskog kralja.
Arheolozi su odlučili ponovno istražiti tajanstveni hram Yazilikaya. Tako su 2019. Eberhard Zangger, predsjednik međunarodne neprofitne fondacije Luwian Studies i njegova kolegica Rita Gautschy sa Univerziteta u Baselu u Švicarskoj pretpostavili da bi neke slike bogova mogle biti kalendar pomoću kojeg su Hetiti mogli pratiti i solarne godine i mjesečeve mjesece.
Ova je hipoteza u naučnoj zajednici naišla na skepticizam jer bi takav kalendar bio ispred svog vremena za nekoliko vijekova. Nakon toga, nekoliko učenjaka usmjerilo je svoju pažnju na moguću upotrebu bas-reljefa od strane Hetita.
Zangger vjeruje da su Hetiti imali određene ideje o stvaranju svijeta. Mislili su da je sve počelo u haosu i da su na svijetu postojale tri razine: podzemlje, nebo, a u sredini je bilo mjesto na kojem su živili ljudi i živa bića.
Na osnovu svojih uvjerenja, Hetiti su identifikovali cirkupolarne zvijezde koje nikada ne odlaze ispod horizonta. Studija je pokazala da jedna od grupa božanstava u Yazilikaya-u prikazuje ove zvijezde. Druge slike mogu biti povezane sa Zemljom i podzemljem.
Jednom riječju, sugeriše se da je elita hetitskog društva stvorila hram Yazilikaya kako bi utjelovila svoje ideje o strukturi Svemira. Slični motivi pronađeni su i kod drugih starih naroda, na primjer, u Mezopotamiji i Drevnom Egiptu.
Inače, u mezopotamskim tekstovima ima puno astronomskih zapisa, što se ne može reći o nekolicini hetitskih tekstova koji su došli do nas. Stoga su se istraživači oslanjali na tekstove mezopotamskih zajednica.
S jedne strane, to baca sumnju na postavljenu hipotezu, ali s druge strane, arheolozi priznaju da su mezopotamski narodi imali značajan uticaj na Hetite.
Izvor: kozmos.hr
