10 (dobrih) razloga zašto djeci treba ograničiti upotrebu tehnologije

Američka Pedijatrijska Akademija i Kanadsko Društvo Pedijatara su iznijeli u javnost da djeca do 2 godine starosti ne bi uopšte smjela biti izložena uticajima tehnologije, djeca od 3 do 5 godina starosti bi trebala imati ograničen pristup tehnologiji na jedan sat dnevno, a djeca i adolescenti od 6 do 18 godina ne bi smjeli provoditi više od 2 sata dnevno pred različitim ekranima, prenosi Huffington Post.

Stvarnost je malo drugačija. Korištenje medija kod djece i adolescenata znatno se povećalo u posljednjih 10 godina, što je dokumentovano u brojnim istraživanjima.

Najnoviji izvještaj iz 2010. godine o ponašanju 2000 djece i adolescenata od 8 do 18 godina starosti pokazao je da prosječno dijete provede 7,5 sati dnevno koristeći razne medije. Međutim, zbog multitaskinga, djeca su zapravo pod utjecajem medija 10.75 sati dnevno.

1. Ubrzani razvoj mozga

Do 2. godine života mozak se poveća za tri puta i nastavlja ubrzani razvoj do 21 godine. Rani razvoj mozga je pod uticajem raznih podražaja u dječjoj okolini ili nedostatkom istih. Danas čak 1 od 3 djece koje kreće u školu je zaostalo u razvoju.

Istraživanja na 2200 porodica iz 10 razvijenih zemalja s djecom između 2 i 5 godina, su pokazala da je 58% predškolske djece znalo igrati igrice na kompjuteru, a samo 9% djece je znalo samo zavezati pertle na patikama.

Pokazalo se da je prekomjereno izlaganje tehnologiji direktno vezano sa svakodnevnim funkcionisanjem djeteta – problemima vezanim za poremećaj manjka pažnje, kašnjenju u kognitivnom razvoju, otežanim učenjem, povećanom impulzivnošću kod djeteta i smanjenom sposobnošću kontrolisanja osjećaja i ponašanja.

2. Zakašnjeli razvoj

Za korištenje tehnologije je potrebno minimalno fizičke aktivnosti (uglavnom se svodi na tipkanje na tastaturi), a to može rezultirati u zakašnjelom fizičkom i psihičkom razvoju.

Svako treće dijete kreće u školu sa smanjenim sposobnostima što dugoročno utiče na pismenost i napredak u obrazovanju. Zadaci koje su generacije prije dvadeset godina rješavale koristeći logiku preusmjerenu iz igri, najnovije generacije uopšte ne posjeduju.

Pokret aktivira mišiće i zglobove te potiče mozak na rješavanje “problema” u kretanju te na taj način povećava sposobnosti učenja i logičkog povezivanja.

3. Gojaznost

Jedan od glavnih uzroka poražavajućim statistikama o sve većem broju djece sa prekomjernom težinom jeste premalo kretanja, previše vremena provedeno pred televizijom i na pametnom telefonu. A prekomjerna težina vodi prema dijabetesu i povećava rizik od ranog srčanog udara, ozbiljno skraćujući očekivanu dužinu i kvalitetu života.

4. Poremećaji u spavanju

Previše vremena provedeno ispred televizije, mobitela ili tableta koji svi zrače utiče na spavanje, stvarajući razne poremećaje u spavanju koji su kod djece u dramatičnom porastu.

Izloženost djece nerazumljivim sadržajima potiče noćne more, mjesečarenje, nepravilne obrasce spavanja i mogu se zadržati jako dugo u dječjoj podsvijesti, budući da ih ne mogu interpretirati.

5. Mentalne bolesti

Prekomjerno korištenje tehnologije se smatra uzročnim faktorom u porastu stope dječje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizma, bipolarnog poremećaja, psihoza i problematičnog ponašanja djece i adolescenata.

6. Agresija

Djeca koja poticaje iz okoline primaju prvenstveno iz medija (filmovi, igrice, crtići) ili putem Interneta nemaju razvijenu empatiju, što rezultuje čestim ispadima bijesa, agresijom i sve većim problemom zlostavljanja putem socijalnih mreža.

Komunikacija putem Interneta isključuje kontakt baziran na našim osjetilima – vidu i sluhu. Zbog toga djeca koja maltretiraju drugu djecu ne vide, a s tim ne vide ni  posljedice svog ponašanja.

– Rezultati više od 2000 naučnih istraživanja i proučavanja su pokazali da značajna izloženost nasilju u medijima povećava rizik od agresivnog ponašanja kod djece i adolescenata, desenzibilizira ih na nasilje, te ih uvjerava da je svijet ‘opakije i strašnije’ mjesto nego što je – dali su izjavu za medije predstavnici Američke Akademije za Pedijatriju.

7. Uticaj radijacije

U maju 2011. godine WHO je klasifikovao pametne telefone (i ostale uređaje koji se mogu povezati na bežičnu mrežu) kao prijetnju 2B nivoa (moguće kancerogeni mediji) zbog prosječne količine radijacije koju odašiljaju.

James McNamee je s državnim uredom Health Canada u oktobru 2011. godine izdao upozorenje u kojem se navodi:

– Djeca su osjetljivija na razne potencijalno negativne uticaje nego odrasle osobe jer su njihovi mozgovi i imunološki sistem još uvijek u razvoju, tako da se  ne može reći da je isti rizik za djecu i odrasle. – objavljeno u Globe-u i na Daily Mailu 2011. godine.

8. Digitalna demencija

Internet je omogućio sadržaju da se stvara i dijeli 100 puta brže nego prije. Tehnologija je evoluirala, ali naš mozak nije i tu se stvara problem kod djece i mladih što “uživajući” takav sadržaj njihov mozak ne može stvarati uzročno-posljedične veze između između raznih činjenica.

Takav stimulans zapravo uzrokuje smanjenu koncentraciju, otežano pamćenje budući da mozak ne stigne selektovati bitne od nebitnih informacija te ih putem neurona slati frontalnom korteksu.

9. Ovisnost

S vremenom roditelji sve više vremena provode pred raznim “ekranima”, a sve manje vremena sa svojoj djecom. Nije rijetka pojava vidjeti mamu i tatu kako gledaju u svoje telefone, dok dijete sjedi pored njih u kolicima privlačeći njihovu pažnju.

Budući da se ne mogu povezati s roditeljima, djeca se počinju povezivati s raznim uređajima, što može rezultirati ovisnošću, a ovisnost zabranom daljnjeg korištenja emotivnom nestabilnošću

10. Neodrživost

 – Način na koji se djeca danas odgajaju i obrazovanje koje je temeljeno na upotrebi tehnologije nije održivo. Djeca su naša budućnost, ali oni nemaju budućnosti ako se njihovi životi vrte oko tehnologije – objašnjava Cris Rowan, pedijatrijski radni terapeut i stručnjak za razvoj djece.

Izvor: 24sata.hr